Ovako sam čuo. Jednom je blaženi boravio kraj Ukkaṭṭhe, u Subhaga gaju, u podnožju kraljevskog sāl drveta. Tu se on ovako obrati monasima: „Monasi.”

„Da, poštovani gospodine”, odgovoriše oni. A Blaženi ovako nastavi:

„Monasi, podučiću vas govorom o korenu svih stvari. Slušajte i dobro zapamtite šta ću vam reći.”

„Da, poštovani gospodine,” odgovoriše monasi. A Blaženi ovako nastavi:

„Tako, monasi, neuk, običan čovek, koji ne poštuje plemenite, neupućen je i bez prakse u njihovom učenju, koji ne poštuje istinske ljude, neupućen je i bez prakse u njihovom učenju, zemlju vidi kao zemlju. Pošto zemlju vidi kao zemlju, on zamišlja (sebe kao) zemlju, zamišlja (sebe) u zemlji, zamišlja (sebe odvojenog) od zemlje, zamišlja je kao ‘moje’, oduševljava se njome. A zašto? Zato što je, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On vodu vidi kao vodu. Pošto je vidi kao vodu, on zamišlja (sebe kao) vodu, zamišlja (sebe) u vodi, zamišlja (sebe odvojenog) od vode, zamišlja je kao ‘moje’, oduševljava se njome. A zašto? Zato što je, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On vatru vidi kao vatru. Pošto je vidi kao vatru, on zamišlja (sebe kao) vatru, zamišlja (sebe) u vatri, zamišlja (sebe odvojenog) od vatre, zamišlja je kao ‘moje’, oduševljava se njome. A zašto? Zato što je, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On vazduh vidi kao vazduh. Pošto ga vidi kao vazduh, on zamišlja (sebe kao) vazduh, zamišlja (sebe) u vazduhu, zamišlja (sebe odvojenog) od vazduha, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On bića vidi kao bića. Pošto ih vidi kao bića, on zamišlja bića, zamišlja (sebe) među bićima, zamišlja (sebe odvojenog) od bića, zamišlja ih kao ‘moje’, oduševljava se njima. A zašto? Zato što ih, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On božanstva vidi kao božanstva. Pošto božanstva vidi kao božanstva, on zamišlja božanstva, zamišlja (sebe) među božanstvima, zamišlja (sebe odvojenog) od božanstava, zamišlja ih kao ‘moje’, oduševljava se njima. A zašto? Zato što ih, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On Pađāpati vidi kao Pađāpati. Pošto je vidi kao Pađāpati, on zamišlja Pađāpati, zamišlja (sebe) u Pađāpati, zamišlja (sebe odvojenog) od Pađāpati, zamišlja je kao ‘moje’, oduševljava se njome. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On Brahmu vidi kao Brahmu. Pošto ga vidi kao Brahmu, on zamišlja Brahmu, zamišlja (sebe) u Brahmi, zamišlja (sebe odvojenog) od Brahme, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On božanstva neprekidnog sjaja vidi kao božanstva neprekidnog sjaja. Pošto ih vidi kao božanstva neprekidnog sjaja, on zamišlja božanstva neprekidnog sjaja, zamišlja (sebe) među božanstvima neprekidnog sjaja, zamišlja (sebe odvojenog) od božanstava neprekidnog sjaja, zamišlja ih kao ‘moje’, oduševljava se njima. A zašto? Zato što ih, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On božanstva blistave slave vidi kao božanstva blistave slave. Pošto ih vidi kao božanstva blistave slave, on zamišlja božanstva blistave slave, zamišlja (sebe) među božanstvima blistave slave, zamišlja (sebe odvojenog) od božanstava blistave slave, zamišlja ih kao ‘moje’, oduševljava se njima. A zašto? Zato što ih, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On božanstva velikog ploda vidi kao božanstva velikog ploda. Pošto ih vidi kao božanstva velikog ploda, on zamišlja božanstva velikog ploda, zamišlja (sebe) među božanstvima velikog ploda, zamišlja (sebe odvojenog) od božanstava velikog ploda, zamišlja ih kao ‘moje’, oduševljava se njima. A zašto? Zato što ih, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On vrhovnog gospodara vidi kao vrhovnog gospodara. Pošto ga vidi kao vrhovnog gospodara, on zamišlja vrhovnog gospodara, zamišlja (sebe) u vrhovnom gospodaru, zamišlja (sebe odvojenog) od vrhovnog gospodara, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On područje beskrajnog prostora vidi kao područje beskrajnog prostora. Pošto ga vidi kao područje beskrajnog prostora, on zamišlja (sebe kao) područje beskrajnog prostora, zamišlja (sebe) u području beskrajnog prostora, zamišlja (sebe odvojenog) od područja beskrajnog prostora, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On područje beskonačne svesti vidi kao područje beskonačne svesti. Pošto ga vidi kao područje beskonačne svesti, on zamišlja (sebe kao) područje beskonačne svesti, zamišlja (sebe) u području beskonačne svesti, zamišlja (sebe odvojenog) od područja beskonačne svesti, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On područje ničega vidi kao područje ničega. Pošto ga vidi kao područje ničega, on zamišlja (sebe kao) područje ničega, zamišlja (sebe) u području ničega, zamišlja (sebe odvojenog) od područja ničega, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On područje ni opažanja ni neopažanja vidi kao područje ni opažanja ni neopažanja. Pošto ga vidi kao područje ni opažanja ni neopažanja, on zamišlja (sebe kao) područje ni opažanja ni neopažanja, zamišlja (sebe) u području ni opažanja ni neopažanja, zamišlja (sebe odvojenog) od područja ni opažanja ni neopažanja, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On viđeno vidi kao viđeno. Pošto ga vidi kao viđeno, on zamišlja (sebe kao) viđeno, zamišlja (sebe) u viđenom, zamišlja (sebe odvojenog) od viđenog, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On čujno vidi kao čujno. Pošto ga vidi kao čujno, on zamišlja (sebe kao) čujno, zamišlja (sebe) u čujnom, zamišlja (sebe odvojenog) od čujnog, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On opaženo vidi kao opaženo. Pošto ga vidi kao opaženo, on zamišlja (sebe kao) opaženo, zamišlja (sebe) u opaženom, zamišlja (sebe odvojenog) od opaženog, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On spoznato vidi kao spoznato. Pošto ga vidi kao spoznato, on zamišlja (sebe kao) spoznato, zamišlja (sebe) u spoznatom, zamišlja (sebe odvojenog) od spoznatog, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On jedinstvo vidi kao jedinstvo. Pošto ga vidi kao jedinstvo, on zamišlja (sebe kao) jedinstvo, zamišlja (sebe) u jedinstvu, zamišlja (sebe odvojenog) od jedinstva, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On raznolikost vidi kao raznolikost. Pošto je vidi kao raznolikost, on zamišlja (sebe kao) raznolikost, zamišlja (sebe) u raznolikosti, zamišlja (sebe odvojenog) od raznolikosti, zamišlja je kao ‘moje’, oduševljava se njome. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On sve vidi kao sve. Pošto ga vidi kao sve, on zamišlja (sebe kao) sve, zamišlja (sebe) u svemu, zamišlja (sebe odvojenog) od svega, zamišlja ga kao ‘moje’, oduševljava se njime. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

On nibbānu vidi kao nibbānu. Pošto je vidi kao nibbānu, on zamišlja (sebe kao) nibbānu, on zamišlja (sebe) u nibbāni, zamišlja (sebe odvojenog) od nibbāne, zamišlja je kao ‘moje’, oduševljava se njome. A zašto? Zato što ga, kažem vam, nije do kraja razumeo.

Monasi, monah koji je u višem vežbanju, čiji um još nije dosegao cilj, koji još uvek teži najvišoj sigurnosti od ropstva, neposredno zna zemlju kao zemlju. Pošto neposredno zna zemlju kao zemlju, on ne bi trebalo da zamišlja (sebe kao) zemlju, ne bi trebalo da zamišlja (sebe) u zemlji, ne bi trebalo da zamišlja (sebe odvojenog) od zemlje, ne bi trebalo da zamišlja zemlju kao ‘moje’, da se oduševljava zemljom. A zašto? Zato što je, kažem vam, mora do kraja razumeti.

On takođe neposredno zna vodu kao vodu… vatru… vazduh… bića… božanstva… Pađāpati… Brahmu… božanstva neprekidnog sjaja… božanstva blistave slave… božanstva velikog ploda… vrhovnog gospodara… područje beskrajnog prostora… područje beskonačne svesti… područje ničega… područje ni opažanja ni neopažanja… viđeno… čujno… opaženo… spoznato… jedinstvo… raznolikost… sve… On nibbānu neposredno zna kao nibbānu. Pošto neposredno zna nibbānu kao nibbānu, on ne bi trebalo da zamišlja (sebe kao) nibbānu, ne bi trebalo da zamišlja (sebe) u nibbāni, ne bi trebalo da zamišlja (sebe odvojenog) od nibbāne, ne bi trebalo da zamišlja nibbānu kao ‘moje’, da se oduševljava nibbānom. A zašto? Zato što je, kažem vam, mora do kraja razumeti.

Monasi, monah koji je arahant, sve otrove uklonio, proživeo svetački život, učinio ono što je trebalo učiniti, odložio tovar, dosegao istinski cilj, raskinuo okove bića i potpuno oslobođen krajnjim znanjem, on takođe neposredno zna zemlju kao zemlju. Pošto neposredno zna zemlju kao zemlju, on ne zamišlja (sebe kao) zemlju, ne zamišlja (sebe) u zemlji, ne zamišlja (sebe odvojenog) od zemlje, ne zamišlja zemlju kao ‘moje’, ne oduševljava se zemljom. A zašto? Zato što ju je, kažem vam, do kraja razumeo.

On takođe neposredno zna vodu kao vodu… vatru… vazduh… bića… božanstva… Pađāpati… Brahmu… božanstva neprekidnog sjaja… božanstva blistave slave… božanstva velikog ploda… vrhovnog gospodara… područje beskrajnog prostora… područje beskonačne svesti… područje ničega… područje ni opažanja ni neopažanja… viđeno… čujno… opaženo… spoznato… jedinstvo… raznolikost… sve… On nibbānu neposredno zna kao nibbānu. Pošto neposredno zna nibbānu kao nibbānu, on ne zamišlja (sebe kao) nibbānu, ne zamišlja (sebe) u nibbāni, ne zamišlja (sebe odvojenog) od nibbāne, ne zamišlja nibbānu kao ‘moje’, ne oduševljava se nibbānom. A zašto? Zato što ju je, kažem vam, do kraja razumeo.

Monasi, monah koji je arahant, sve otrove uklonio, proživeo svetački život, učinio ono što je trebalo učiniti, odložio tovar, dosegao istinski cilj, raskinuo okove bića i potpuno oslobođen krajnjim znanjem, on takođe neposredno zna zemlju kao zemlju. Pošto neposredno zna zemlju kao zemlju, on ne zamišlja (sebe kao) zemlju, ne zamišlja (sebe) u zemlji, ne zamišlja (sebe odvojenog) od zemlje, ne zamišlja zemlju kao ‘moje’, ne oduševljava se zemljom. A zašto? Zato što je oslobođen strasti.

On takođe neposredno zna vodu kao vodu… vatru… vazduh… bića… božanstva… Pađāpati… Brahmu… božanstva neprekidnog sjaja… božanstva blistave slave… božanstva velikog ploda… vrhovnog gospodara… područje beskrajnog prostora… područje beskonačne svesti… područje ničega… područje ni opažanja ni neopažanja… viđeno… čujno… opaženo… spoznato… jedinstvo… raznolikost… sve… On nibbānu neposredno zna kao nibbānu. Pošto neposredno zna nibbānu kao nibbānu, on ne zamišlja (sebe kao) nibbānu, ne zamišlja (sebe) u nibbāni, ne zamišlja (sebe odvojenog) od nibbāne, ne zamišlja je kao ‘moje’, ne oduševljava se njome. A zašto? Zato što je oslobođen strasti.

Monasi, monah koji je arahant, sve otrove uklonio, proživeo svetački život, učinio ono što je trebalo učiniti, odložio tovar, dosegao istinski cilj, raskinuo okove bića i potpuno oslobođen krajnjim znanjem, on takođe neposredno zna zemlju kao zemlju. Pošto neposredno zna zemlju kao zemlju, on ne zamišlja (sebe kao) zemlju, ne zamišlja (sebe) u zemlji, ne zamišlja (sebe odvojenog) od zemlje, ne zamišlja zemlju kao ‘moje’, ne oduševljava se zemljom. A zašto? Zato što je oslobođen mržnje, zbog razaranja mržnje.

On takođe neposredno zna vodu kao vodu… vatru… vazduh… bića… božanstva… Pađāpati… Brahmu… božanstva neprekidnog sjaja… božanstva blistave slave… božanstva velikog ploda… vrhovnog gospodara… područje beskrajnog prostora… područje beskonačne svesti… područje ničega… područje ni opažanja ni neopažanja… viđeno… čujno… opaženo… spoznato… jedinstvo… raznolikost… sve… On nibbānu neposredno zna kao nibbānu. Pošto je neposredno zna kao nibbānu, on ne zamišlja (sebe kao) nibbānu, ne zamišlja (sebe) u nibbāni, ne zamišlja (sebe odvojenog) od nibbāne, ne zamišlja je kao ‘moje’, ne oduševljava se njome. A zašto? Zato što je oslobođen mržnje, zbog razaranja mržnje.

Monasi, monah koji je arahant, sve otrove uklonio, proživeo svetački život, učinio ono što je trebalo učiniti, odložio tovar, dosegao istinski cilj, raskinuo okove bića i potpuno oslobođen krajnjim znanjem, on takođe neposredno zna zemlju kao zemlju. Pošto neposredno zna zemlju kao zemlju, on ne zamišlja (sebe kao) zemlju, ne zamišlja (sebe) u zemlji, ne zamišlja (sebe odvojenog) od zemlje, ne zamišlja zemlju kao ‘moje’, ne oduševljava se zemljom. A zašto? Zato što je oslobođen obmanutosti, zbog razaranja obmanutosti.

On takođe neposredno zna vodu kao vodu… vatru… vazduh… bića… božanstva… Pađāpati… Brahmu… božanstva neprekidnog sjaja… božanstva blistave slave… božanstva velikog ploda… vrhovnog gospodara… područje beskrajnog prostora… područje beskonačne svesti… područje ničega… područje ni opažanja ni neopažanja… viđeno… čujno… opaženo… spoznato… jedinstvo… raznolikost… sve… On nibbānu neposredno zna kao nibbānu. Pošto je neposredno zna kao nibbānu, on ne zamišlja (sebe kao) nibbānu, ne zamišlja (sebe) u nibbāni, ne zamišlja (sebe odvojenog) od nibbāne, ne zamišlja je kao ‘moje’, ne oduševljava se njome. A zašto? Zato što je oslobođen obmanutosti, zbog razaranja obmanutosti.

Monasi, Tathāgata, plemeniti i potpuno probuđeni, takođe neposredno zna zemlju kao zemlju. Pošto neposredno zna zemlju kao zemlju, on ne zamišlja (sebe kao) zemlju, ne zamišlja (sebe) u zemlji, ne zamišlja (sebe odvojenog) od zemlje, ne zamišlja zemlju kao ‘moje’, ne oduševljava se zemljom. A zašto? Zato što ju je, kažem vam, Tathāgata do kraja razumeo.

vodu… vatru… vazduh… bića… božanstva… Pađāpati… Brahmu… božanstva neprekidnog sjaja… božanstva blistave slave… božanstva velikog ploda… vrhovnog gospodara… područje beskrajnog prostora… područje beskonačne svesti… područje ničega… područje ni opažanja ni neopažanja… viđeno… čujno… opaženo… spoznato… jedinstvo… raznolikost… sve… On nibbānu neposredno zna kao nibbānu. Pošto je neposredn zna kao nibbānu, on zamišlja (sebe kao) nibbānu, on zamišlja (sebe) u nibbāni, zamišlja (sebe odvojenog) od nibbāne, zamišlja je kao ‘moje’, oduševljava se njome. A zašto? Zato što ju je, kažem vam, Tathāgata do kraja razumeo.

Monasi, Tathāgata, plemeniti i potpuno probuđeni, takođe neposredno zna zemlju kao zemlju. Pošto neposredno zna zemlju kao zemlju, on ne zamišlja (sebe kao) zemlju, ne zamišlja (sebe) u zemlji, ne zamišlja (sebe odvojenog) od zemlje, ne zamišlja zemlju kao ‘moje’, ne oduševljava se zemljom. A zašto? Zato što je razumeo da je oduševljavanje koren patnje, da sa bivanjem (kao uslovom) nastaje rođenje i da za sve što nastane postoje starost i smrt. Zato, monasi, kažem vam, kroz potpuno razaranje, nestajanje, prestanak, odustajanje i odricanje od žudnje, Tathāgata je stigao do najvišeg, potpunog probuđenja.

On takođe neposredno zna vodu kao vodu… vatru… vazduh… bića… božanstva… Pađāpati… Brahmu… božanstva neprekidnog sjaja… božanstva blistave slave… božanstva velikog ploda… vrhovnog gospodara… područje beskrajnog prostora… područje beskonačne svesti… područje ničega… područje ni opažanja ni neopažanja… viđeno… čujno… opaženo… spoznato… jedinstvo… raznolikost… sve… On nibbānu neposredno zna kao nibbānu. Pošto je neposredno zna kao nibbānu, on zamišlja (sebe kao) nibbānu, on zamišlja (sebe) u nibbāni, zamišlja (sebe odvojenog) od nibbāne, zamišlja je kao ‘moje’, oduševljava se njome. A zašto? Zato što je razumeo da je oduševljavanje koren patnje, da sa bivanjem (kao uslovom) nastaje rođenje i da za sve što nastane postoje starost i smrt. Zato, monasi, kažem vam, kroz potpuno razaranje, nestajanje, prestanak, odustajanje i odricanje od žudnje, Tathāgata je stigao do najvišeg, potpunog probuđenja.

Tako reče Blaženi. Ali monasi se ne obradovaše rečima Blaženoga.

The Middle Discourses

|_A. The First Fifty

|__I. The Chapter on the Root of All Things

MN1. O korenu svih stvari

Translations [35]

English

繁體字

日本語

Français

Deutsch

Italiano

Español

Português

Русский

Norsk

Magyar

Srpski

Čeština

Polski

Română

Slovenščina

हिंदी

ગુજરાતી

বাংলা

Việt Ngữ

Bahasa Indonesia

සිංහල

ပြန်သွားရန်

ภาษาไทย

पाळिभासा (Pāli)

Reference

Translations [35]

English

繁體字

日本語

Français

Deutsch

Italiano

Español

Português

Русский

Norsk

Magyar

Srpski

Čeština

Polski

Română

Slovenščina

हिंदी

ગુજરાતી

বাংলা

Việt Ngữ

Bahasa Indonesia

සිංහල

ပြန်သွားရန်

ภาษาไทย

पाळिभासा (Pāli)

Reference

Commentaries [4]

English

Việt Ngữ